Šta bi se desilo s planetom kada ne bismo reciklirali baterije mobilnih telefona i akumulatore

Situacija je postala alarmantna još 2010, kada se na svetskom nivou bacalo 350 000 mobilnih telefona dnevno. Danas je postala gotovo neverovatna: broj mobilnih telefona je premašio broj ljudi na ovoj planeti, te godišnje odbacimo oko 152 miliona mobilnih uređaja!

The Guardian je još pre nekoliko godina, kada je ova tematika počela da se zahuktava, opisao recikliranje kao moderno rudarstvo, jer „oporavak metala“ iz litijum-jonskih baterija je 90% jednostavniji u odnosu na „klasično kopanje“.

Istina, mali broj mobilnih telefona završi bukvalno na deponiji – delom zahvaljujući strogim propisima u Velikoj Britaniji i EU o odlaganju baterija. No, čak i u zemljama koje ne spadaju pod ovu regulativu, baterije se generalno ne bacaju, već smo skloni da stare telefone držimo po fiokama i policama, zarobljavajući tako dragocene metale u njima. Izvestan procenat mobilnih telefona koje više ne koristimo završi preprodajom u Africi i Južnoj Americi. Počevši od masovne upotrebe android telefona pa do danas, stopa recikliranja je vrlo niska, i uvek je ispod 10 procenata, kaže istraživanje koje su sproveli „Friends of The Earth“.

Zašto je važna reciklaža baterija mobilnih telefona

Metali se obično obnavljaju pri visokim temperaturama koje ih spajaju kao legura, ponekad koristeći plastično kućište kao gorivo. Umicore, najveći reciklaž litijum-jonskih baterija u Evropi i takođe glavni proizvođač delova za baterije za azijske proizvođače pametnih telefona, koristi ovaj postupak i veruje da obnavljanje metala na ovaj način ima 90% manji „ekološki otisak“ od primarnog kopanja.

“Sadržaj plemenitih metala je otprilike 100 puta veći od onog koji nađete u zemlji”, objašnjava Sibolt Brouver, šef reciklaže baterija u Umicore. “Prenosive baterije sadrže 10% ili više kobalta, to je količina koju u prirodi ne možete pronaći kao takvu. Dakle, ne biste trebali tražiti dalje od „gradskog rudnika“ da biste pronašli veoma dragocene materijale.”

U našim telefonima se nalazi i zlato, i to 0.2 grama u proseku po svakom telefonu! To znači da na svakih 50 miliona odbačenih telefona se nalazi 10 metara kubnih zlata! Pored zlata mogu se reciklirati pomenuti kobalt, zatim olovo, kotan, paladijum, bakar, plastika i nikl.

Akumulatori – 1000 puta veći problem!

Kao što se može primetiti, naročito na primeru Tesla automobila, transport doživljava transformaciju tako što prelazi na električni pogon. Sa što više električnih automobila na ulicama vozači sagorevaju manje fosilnih goriva i izbacuju manje gasova u atmosferu. No, ovim se stvara još jedan izazov: šta učiniti sa baterijama ovih automobila kad postanu nefunkcionalne?

U trenutku kad cena električnih automobila padne i kada bude mogla da ih priušti svaka prosečno platežno sposobna osoba, to će rezultirati time da ćemo svake godine imati bukvalno planinu sačinjenu od odbačenih baterija automobila, što klasičnih akumulatora, što električnih!

Tekst se nastavlja ispod oglasa/Sponsored ads:

Proces reciklaže ovih baterija je zahtevniji u odnosu na mobilne telefone i procenjuje se da će veći deo posla obavljati roboti.

Još 2017. prodato je oko milion električnih automobila, a stručnjaci kažu da će to rezultirati s 250 000 odbačenih baterija. Ako bi kojim slučajem završile na deponiji, došlo bi do rizika da se desi „thermal runaway“, hemijska reakcija u bateriji koja može inicirati zagrevanje, sagorevanje ili čak eksploziju!

Svi smo čuli za slučajeve kada mobilni telefon eksplodira u avionu – zamislite tek šta može da prouzrokuje onda baterija automobila! Iz tog razloga, ona se ne sme „tek tako“ baciti na deponiju! Pozovite najbližeg ovlašćenog reciklažera, a on će bateriju deponovati pažljivo, prema propisima.

S obzirom na pomenute hemijske procese, transport ovakvih materijala do odredišne adrese mora biti po najvišim standardima. Ovoga je i te kako svesna kompanija Schoeller Allibert, koja je godinama razvijala funkcionalnost i efikasnost za njihove kutije za odlaganje. To znači da baterije android telefona, električni i klasični akumulatori bezbedno stižu na odredišnu adresu, bez opasnosti od eksplozije i hemijskih reakcija.

Veća baterija – veći problem, pa s električnim i klasičnim baterijama za automobile nema šale i niko ih ne baca „tek tako“, no kada zavladaju električni automobili, izvesno je da će ovaj proces biti strogo kontrolisan i automatizovan.

Razlozi zbog kojih treba da recikliramo

  • Čuvanje divljih životinja i prašuma

Recikliranje štiti prašume jer znači da nam ne treba toliko sirovina. Zaštita prašuma pomaže u sprečavanju globalnog zagrevanja i uništavanja staništa.

  • Zaštita prirodnih resursa

Izrada proizvoda pomoću recikliranih materijala troši manje energije od izrade proizvoda sa sirovinama. Drugim rečima, pravljenje proizvoda od recikliranih materijala štiti prirodne resurse.

  • Uticaj na razvoj dece

Mnogo e-otpada se ne reciklira pravilno. Umesto toga, šalje se zemljama u razvoju da bude rastavljen na sastavne delove i ponovo spojen. To uzrokuje probleme, jer otrovne hemikalije često prodiru u tlo i vodene puteve. Ovo može da izazove rak, kao i da ošteti nervni sistem i utiče na razvoj dečijeg mozga. To utiče i na divlje životinje.

  • Smanjenje populacije pčela

Tekst se nastavlja ispod oglasa/Sponsored ads:

Pčele su važne za ceo život na planeti, ali veruje se da im telefoni prave probleme. Konkretno, smatra se da mobilni telefoni ometaju prirodni navigacioni sistem koji pčele koriste da bi se vratile u svoje košnice. Kao rezultat toga, mnoge pčele ne mogu da pronađu put nazad. Svi znamo da su pčele jedna od ključnih karika u našem eko-sistemu, stoga umesto da zamišljamo katastrofu, najbolje je da odmah počnemo s recikliranjem.


Sponsored ads: