Organska hrana: zdravija alternativa ili pomodarstvo?

Sponsored ads:

U poslednje vrijeme, određene promene u ishrani sve su češće i popularnije. Ljudi prelaze na različite načine ishrane poput vegetarijanske, veganske ili hrono ishrane i odlučuju se za organsku hranu kao alternativu koja je bolja po zdravlje, etiku i ekologiju.

Međutim, postavlja se pitanje – da li su ove navike u ishrani zaista zdravije, ili je ipak u pitanju samo još jedan trend nastao pod uticajem sve jačeg pomodarstva?

U nastavku teksta saznajte šta je organska hrana i kako se razlikuje od neorganske, kao i da li može doprinijeti boljem zdravlju vašeg organizma.

Koja je razlika između organske i neorganske hrane?

Razlika između organske i neorganske hrane prisutna je u proizvodnji od početka do kraja. Ona pre svega počinje od okruženja u kome se biljke i životinje gaje, a nastavlja se kroz proces proizvodnje i pakovanja namirnica.

Organska hrana uzgaja se u prirodnom okruženju, na tlu koje se ne tretira hemikalijama, a tokom procesa uzgajanja biljke se ne prskaju pesticidima, a životinjama se ne daju hormoni i antibiotici. Takođe, u procesu industrijske proizvodnje same namirnice ne dodaju se štetne hemikalije poput različitih aditiva.

Dakle, razlika između organske i neorganske hrane nesumnjivo postoji, a zapravo je i mnogo veća nego što bismo možda mogli pomisliti. Takođe, neke studije pokazuju da postoje i određene zdravstvene prednosti organske hrane u odnosu na neorgansku.

U nastavku teksta pozabavićemo se konkretnim prednostima organske hrane, kao i njenom pozitivnom uticaju na organizam i cjelokupno zdravlje.

Sa sunčanih njiva i pašnjaka direktno na vašu trpezu – šta to zapravo podrazumijeva?

U današnje vrijeme, upotreba pesticida, hormona, antibiotika i drugih hemikalija pri proizvodnji hrane sve je češća, a ove komponente se koriste u sve većim količinama. Tehnologija proizvodnje je mnogo napredovala, a veliki industrijski lanci ovaj napredak koriste do maksimuma.

Upotreba pesticida i veštačkog đubriva useve čini otpornijim, a samim tim i mnogobrojnijim, dok se prilikom uzgoja životinja koriste hormoni i antibiotici. Antibiotici se daju stoci kako bi ona dobila na težini, što za rezultat ima veću količinu mesa, dok se hormoni daju kravama kako bi povećali proizvodnju mlijeka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa/Sponsored ads:

Sve ove supstance nalaze se i u namirnicama koje konzumiramo, pa se iz tog razloga sve više ljudi odlučuje na upotrebu organskih proizvoda.

Organsko voće, povrće, žitarice i ostale biljke gaje se na tlu koje nije tretirano hemikalijama, prilikom uzgoja se ne prskaju pesticidima, a kao đubrivo koristi se prirodno stajsko đubrivo. Takođe, ovi proizvodi ne mogu biti genetski modifikavani ukoliko nose oznaku organske hrane.

Što se uzgoja životinja tiče, bilo da je riječ o proizvodnji mesa ili mlijeka, životinje se uzgajaju u svom prirodnom okruženju, na nezagađenim pašnjacima. Ne daju im se hormoni i antibiotici, a hrana kojom se hrane je takođe lišena štetnih hemikalija.

Postoje li pozitivni uticaji organske hrane na ljudsko zdravlje?

Broj studija koje su istraživale razliku u uticaju organske i neorganske hrane na ljudsko zdravlje nije mali, i dok neke nisu pronašle dovoljno dokaza za ovu tvrdnju, druge ipak jesu.

Naime, neke studije pokazuju da su različiti nutrijenti bitni za naše zdravlje prisutni u većim količinama u organskoj nego u neorganskoj hrani. Prije svega, pokazalo se da organsko voće, povće i ostali usjevi sadrže veći nivo antioksidanasa i određenih vitamina i minerala poput C i E vitamina, kao i cinka i gvožđa.

To je tako iz prostog razloga što ovi usevi dok su rasli nisu imali pomoć u vidu zaštite pesticidima, pa su bili primorani da se sami brane, sintetišući veću količinu antioksidansa koji će ih zaštiti prirodnim putem.

Što se namirnica životinjskog porijekla tiče, neka istraživanja sugerišu da organsko meso, mlijeko i mlečni proizvodi mogu sadržati veću količinu omega 3 masnih kiselina i manju količinu zasićenih masnoća u odnosu na njihove neorganske parnjake.

Razlika u rezultatima studija proističe prije svega iz toga što različiti nivoi nutrijenata u namirnicama mogu biti rezultat brojnih drugih uticaja, kao što su kvalitet zemljišta, vremenski uslovi i doba žetve, kao i pasmina stoke, njena genetika i vrsta hrane koju jede.

Tekst se nastavlja ispod oglasa/Sponsored ads:

Međutim, jedno je sigurno – organski proizvodi ne sadrže vještačke hemikalije i aditive koji su prisutni u neorganskoj hrani.


Sponsored ads: