Anksioznost: simptomi i tehnike samopomoći

Anksioznost simptomi ili uobičajeni strah

Potpuno je prirodno da ste uplašeni i napeti kada pred sobom imate tešku situaciju, kao što je razgovor za posao, polaganje teškog ispita, prvi sastanak… Uobičajeni strah koji svi ponekad osjetimo je potpuno prirodan. No, ukoliko su vaše brige i strahovi ogromni i ometaju vaš svakodnevni život, te traju duži period, moguće je da patite od anksioznosti. Postoji mnogo različitih tipova anksioznih poremećaja, ali isto tako postoje i mnoge strategije koje vam mogu pomoći da prevladate iracionalne strahove. Da bi ste prevladali iracionalne strahove, potrebno je da ih prije svega razumijete.

Što je anksioznost i simptomi?

Strah je prirodna reakcija tijela na opasnost koja se javlja kada se osjećate ugroženo, pod pritiskom ili se suočavate sa stresnim situacijama.

Umjereni strah nije uvijek loš. On vam može pomoći da ostanete budni i fokusirani, potiče vas na akciju i motivira da riješite probleme. Ali, kada je taj strah konstantan ili ogroman, kada utječe na vaše svakodnevne aktivnosti, on prestaje biti funkcionalan, što znači da ste prešli granicu normalnog, produktivnog straha (anksioznosti) i zakoračili na teritorij anksioznih poremećaja. U ovom području treba biti jako oprezan i bez stručne pomoći nikako sebi ne postavljati dijagnoze.

Anksioznost simptomi

Napad anksioznosti ili napad panike je osjećanje intezivnog straha koji dostiže vrhunac u roku od nekoliko minuta i uključuje najmanje četiri od sljedećih simptoma:

  • Lupanje srca, osjećaj preskakanja (aritmija), usporeni ili ubrzani otkucaji
  • Vrtoglavica, osjećaj lebdenja i strah od mogućeg gubitka svijesti
  • Bol u grudima
  • Drhtanje
  • Preznojavanje
  • Agorafobija (strah od otvorenog prostora, izbjegavanje gužve i ljudi)
  • Osjećaj otežanog disanja i gušenja
  • Nesanica
  • Sušenje usta
  • Problemi sa vidom i sluhom, osjetljivost na buku
  • Strah od ludila i gubitka kontrole
  • Strah od smrti

Anksioznost simptomi i napad anksioznosti

Napad anksioznosti je često rezultat vaše reakcije. Što se više fokusirate na anksioznost, osjećate sve jači strah koji vas postepeno preplavljuje. Što se više suočavate sa strahovima, oni sve više gube na svom intenzitetu. Za početak predlažem da počnete da se suočavate sa manjim strahovima, i da zapisujete svoje uspjehe.

Anksioznost simptomi i tehnike samopomoći za zaustavljanje napada anksioznosti 

Korak po korak, i doći ćete do željenog cilja. Da bi ste zaustavili napad anksioznosti, odnosno napad panike, možete se poslužiti tehnikama samopomoći:

  1. Pravilno disanje 

Kada ste uspaničeni, dišete ubrzano i uslijed toga dolazi do hiperventilacije, koja može biti veoma neugodna.  Simptomi hiperventilacije su vrtoglavica, kratak dah, lupanje srca, osećaj slabosti.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa/Sponsored ads:

Da biste izbjegli hiperventiliranje, neophodno je da naučite pravilno  disanje. Potrebno je da udahnete polako i duboko i tokom udisaja brojite do četiri. Zatim polako izdahnite i tokom ispuštanja zraka ponovo brojite do četiri. Ovu tehniku prakticirajte dok ne uspostavite kontrolu nad anksioznošću.

tehnike samopomoci za anksioznost

2.  Korištenje kognitivnih diverzija (distrakcija)

Ako ste usred napada panike, potrebno je da odvratite svoj um od straha kroz različite mentalne diverzije. Na primjer,  računajte unazad, oduzimajući po tri broja od broja sto. Ili možete recitirati u sebi stihove omiljene pjesme.

3.  Vježbanje progresivne relaksacije  mišića

Ova tehnika je izuzetno ugodna i  omogućava vam da postignete dva cilja: da se skoncentrirate na nešto drugo i samim tim prestanete razmišljati o strahu, i pomaže vam u opuštanju mišića. 

Vježbu počinjete opuštanjem mišića lica, a zatim fokus spuštate prema dole dok ne opustite sve mišićne grupe. Potrebno je da stegnete jednu grupu mišića i izbrojite do deset, a zatim opustite mišiće. Vježba se radi za svaku mišićnu grupu i ukoliko  ima potrebe možete je ponoviti više puta, ali u većini slučajeva jedno progresivno opuštanje  mišića  sasvim  je  dovoljno.  

Glavne mišićne grupe koje treba napeti i opustiti uključuju vilicu, usta, ramena, ruke, stomak, zadnjicu, butine i stopala.

4. Zaustavi i promijeni

anksioznost stop

Ovo je proces u kojem prepoznajete svoje anksiozne misli i svjesno ih zaustavljate, a zatim ih zamjenjujete mislima koje donose sreću i mir. Na primjer, ako ste se dogovorili da se vidite sa prijateljima, a to viđanje uključuje izlazak iz kuće, umjesto da razmišljate kako postoji mogućnost da izgubite kontrolu nad sobom i da se onesvijestite,  zamijenite ovakav način razmišljanja ugodnim mislima. Razmišljajte o ugodnoj šetnji i o  predstojećem, veselom druženju sa prijateljima.

5. Vizualizacija

Zamišljanjem mjesta na kojem se osjećate smireno i opušteno, učite da promijenite fokus i da se skoncentrirate na ono što vam pričinjava zadovoljstvo. Možete vizualizirati svoje omiljeno mjesto za odmor, možete maštati o svom domu iz snova  ili možete zamišljati kako se nalazite na nekom ugodnom mjestu sa svojom voljenom osobom. Poželjno je zatvoriti oči i zamisliti što više detalja, tako da u potpunosti budete fokusirani na predmet svoje vizualizacije.

Autor: Jelena Đurićpsiholog i psihoterapeut

Tekst se nastavlja ispod oglasa/Sponsored ads:

Izvor: ekreator.hr


Sponsored ads: